TECHNOLOGY NEWS

Loading...

Monday, August 15, 2011

REMEMBERING GATUMBA GENOCIDE



13th August marks the 7th anniversary of the Gatumba genocide perpetrated against Banyamulenge refugies in the camp in Burundi. Some of the survivors have been resettled in USA and Canada. This year, the 7th commemoration was organized in CYRACUSE USA. The following are some of the media coverage highlights:

http://www.9wsyr.com/mediacenter/local.aspx?videoid=2754327

http://centralny.ynn.com/content/top_stories/553502/gatumba-massacre-remembered/?r=9845930940

http://www.syracuse.com/news/index.ssf/2011/08/congolese_refugees_gather_in_s.html

Saturday, August 13, 2011

COMMEMORATION DU 7EME ANNIVERSAIRE DE MASSACRE DE GATUMBA

French version
Aujourd'hui des dizaines de milliers de personnes Banyamulenge affluent dans diverses villeS autour du monde pour commemorer le 7ème anniversaire du massacre de 160 réfugiés Banyamulenge par les forces negatives de FNL de Agatha Rwasa le 13 Aout 2004 au Burundi.
Ce Samedi le 13 Aout, 2011, la communauté Banyamulenge Nord Americaine (USA & Canada) a tenuée la céremonie commemorative au CYRACUSE, (Etats-Unis d'Amerique).
Tandis que les autres en ont organisés d'autres évenements en Europe, au Rwanda, au Burundi et ailleurs.
La nuit du 13 au 14 Aout 2004, 7 ans jour pour jour, des jeunes, vieux, mamans, papas, et enfants Banyamulenge de partout au Monde, commemorent le carnage de plus de 160 personnes Banyamulenge et peu des Babembes tués a cause de leurs proximité avec les refugies Banyamulenge qui étaient massacrés, tués, fusillés, coupés par des machettes dans le camp de refugies de Gatumba au Burundi. Ces réfugiés abandonnés par le HCR et victimes de la haine et idéologies xénophobe des extremistes tant Hutu Burundais, Rwandais que Congolais contre les les Tutsis. Ces refugies Banyamulenge ont été massacré sans aucune autre cause qu'etre tout simplement Tutsis.

Ces massacres ont été malheureusement soutenus et facilité par certaines autorités de gouvernement Congolaises et Burundaises et reste dans les oubliettes ausein de ces deux gouvernement.
Les auteurs de ces massacres qui sont encore dans l’armée congolaise et Burundaise restent impunis et certains d'entre eux sillonnent souvent dans des quartiers autour des communautés ou villages Banyamulenge et les autres sont encore sur le lieu de leurs crimes. Les membres de la communauté Banyamulenge tous demandent que les auteurs connus de ce massacre soient traduits en Justice.
Ce qui est trop triste c'est le fait que la communauté Banyamulenge resident en RDCongo continue de subir des attaques sporadiques, des tueries systematiques aux mains des extremistes Hutus et Congolais. Alors qu'on se préparait pour commemorer le genocide de Gatumba, un jeune Munyamulenge fils du Pasteur Karubandika vient d'etre assassiné par un groupe des bandits armé pret d'Uvira.
Un jour Dieu nous vengera ici bas ou au ciel.

Wednesday, August 3, 2011

DISCOURS DE RUBERWA A L’OCCASION DU 13ème ANNIVERSAIRE DU RCD




MOT DE CIRCONSTANCE DE MONSIEUR AZARIAS RUBERWA MANYWA, PRESIDENT NATIONAL DU RASSEMBLEMENT CONGOLAIS POUR LA DEMOCRATIE A L’OCCASION DU 13ème ANNIVERSAIRE DE LA CREATION DU PARTI KINSHASA,

3 AOUT 2011

Mesdames et Messieurs,


Il y a exactement 13 ans jour pour jour depuis que fut créé le Rassemblement Congolais pour la Démocratie, un Mouvement de libération devenu depuis 2003 un parti politique. Ce jour là, fut le point de départ d’un autre long voyage pour la renaissance de la démocratie congolaise qui avait déjà connue des ratés comme ceux de1990 avec le discours du Président Mobutu sur la démocratisation et de 1996 avec l’AFDL qui porta au pouvoir le président Laurent Désiré Kabila. Des congolais de diverses backgrounds s’unirent alors et au fur et en mesure, ceux de l’intérieur comme de l’extérieur, jeunes et vieux, étudiants et professeurs, simples vendeurs et hommes d’affaires, civils et militaires … pour lutter contre la dictature et les violations des droits de l’homme, la mauvaise gouvernance et l’insécurité, les injustices et le retour à l’ordre ancien. Certains de camarades perdirent leurs vies parce qu’ils crurent en un idéal (garder une minute de silence pour eux).


Depuis lors, les victoires du RCD sont connues de tous au cours da sa lutte. Sur le plan militaire et politique, il conquit et contrôla la quasi moitié du pays pendant cinq ans et sur le plan des négociations, il fut une force sans laquelle elles n’auraient pas abouti, l’accord des cascades en disant long. La signature de l’Accord de Lusaka qui imposa le cessez le feu et plus tard de l’Accord de paix de Pretoria qui conclut la lutte armée et les négociations politiques permirent une nouvelle ère démocratique dans notre pays, la République Démocratique du Congo. La mise en œuvre de ces accords a permis une nouvelle Transition avec pour finalité l’organisation des élections libres, transparentes et démocratiques, depuis plus de 40 ans. Bien sûr qu’il y a eu d’autres forces démocratiques que nous saluons et qui, avant nous et avec nous ont poursuivi la lutte pour la démocratie. Mais il nous semble que le rôle du RCD fut à une époque donnée, très déterminante.


Entre le premier Juillet 2003 et le 6 Décembre 2006, le Rassemblement Congolais pour la Démocratie a contribué énormément à la construction de la démocratie notamment à travers sa participation à la gestion du pays et des institutions de la République. Cette gestion et cette participation ont consisté à influencer positivement les décisions du Gouvernement et du Parlement, en la réunification du pays, la réunification de l’armée et de la police et des autres services, en la rédaction et l’adoption par le référendum d’une nouvelle Constitution démocratique… enfin en la participation aux élections provinciales et nationales, c’est-à-dire parlementaires et présidentielles. Le Rassemblement Congolais pour la Démocratie obtint des résultats intéressants dont des sièges dans les assemblées provinciales et les deux chambres du Parlement. Aujourd’hui, avec un regard rétroactif, le RCD peut et doit se réjouir d’avoir véritablement participé à la construction de l’édifice démocratique dans notre pays. Qu’il y ait eu imperfection, j’en conviendrais comme il s’agit de toute œuvre humaine, mais des résultats positifs incontestables, il y en a eu et l’histoire, la bonne, les retiendra pour toujours. Il est même possible d’affirmer que sans la lutte du RCD, la démocratisation comme nous la vivons aujourd’hui n’aurait pu se réaliser que beaucoup plus tard dans notre pays.


Mesdames et Messieurs,


Nous sommes à la veille de nouvelles élections pour une seconde législature après la lutte du RCD. Celles-ci aussi, s’insèrent évidement dans son bilan, n’en déplaise aux incrédules. Car, s’il n’y avait pas eu des premières élections à la suite de la lutte du RCD, il n’y aurait pas eu ces deuxièmes et plus tard les 3ème, les 4ème, etc. Ainsi, l’histoire de la démocratie en RDC, après 32 ans au moins de règne Mobutu, 16 ans de Transition sous ce dernier et plus d’une année depuis l’AFDL, l’histoire dis-je de notre démocratie reproduira à jamais ce nouveau chapitre consacré au RCD et à la renaissance de la démocratie qui partit du 2 Août 1998. Cette histoire, mieux cette page d’histoire ne s’effacera pas et devra restée empreinte en lettres indélébiles et faire de l’histoire du RCD, l’histoire de la Démocratie « encore » en RDC. Nous devons nous en réjouir et félicitons tous ceux qui y ont contribué morts et vivants, où qu’ils se trouvent.


Mesdames et Messieurs,


La gestion du pays pendant cette législature finissante n’a pas été à la hauteur des attentes qu’elle avait suscitées lors des campagnes de 2006. Lors de notre deuxième congrès, nous aurons le temps de nous y attarder. Toutefois, il faut noter qu’en dépit des efforts des gouvernants, il est resté de graves problèmes notamment sur le plan de la Justice, de l’Education, de la Santé, de la distribution d’eau et d’électricité, du climat des Affaires, de la sécurité, de la mise en œuvre de la décentralisation, des droits de l’homme, de changement des mentalités, de la distribution des richesses nationales, du contrôle parlementaire…


La corruption a atteint des proportions inquiétantes, on dirait comme jamais auparavant. Et le comble de tout, mieux le coup fatal, en tout cas contre la démocratie pour laquelle le RCD s’est battu fut sans doute la révision constitutionnelle de Janvier 2011. Elle n’était ni nécessaire, ni opportune pour qui que ce soit, ni réclamée par la majorité de la population.


La démocratie en RDC aurait poursuivi son bon chemin sans elle c’est-à-dire cette révision là. Depuis qu’elle est intervenue, certaines élections sont comme « du déjà gagnées », certains résultats sont comme « du déjà connus ». Cette révision a été exécutée par la majorité des représentants du peuple au parlement sans qu’ils traduisent véritablement les aspirations de celui-ci. L’opinion s’interroge toujours en échange de quoi pouvaient-ils agir si mal ? Il s’agit d’un véritable recul, d’un raté démocratique. Il valait mieux tenir les présentes élections sans cette révision pour plus de sérénité et de légitimité d’une part, et pour plus de décentralisation et donc du développement, d’autre part. Les effets de cette révision ne se sentent pas beaucoup encore assez, et ceci peut nous rendre incompris, mais plus tard quand la majorité de la population l’aura compris, elle réclamera certainement le retour à la première version de la constitution passée sous référendum en 2006. En ces jours-là, le RCD sera prêt pour l’accompagner et reconquérir les acquis soi-disant démocratiquement perdus, le long du parcours de la démocratie.


Mesdames et Messieurs,

Il nous faut repenser la démocratie, du moins le contenu du concept démocratie dans notre pays, à présent que, dans tous les cas, nous nous préparons de rentrer aux urnes. Car, si la démocratie dans son contenu, dans notre pays, se résume dans la distribution de l’argent que l’on n’a pas produit et dans le tribalisme, alors, nous sommes malheureux et sur une mauvaise pente. En effet, nous assistons chaque jour aux achats de conscience et aux appels sur fond de tribalisme, ce qui explique fondamentalement la prise de certaines décisions de certains politiciens et les mouvements interpartis sans qu’ils soient fondés sur les idéaux et les projets de société.

Ceci est grave lorsque la décision du vote est fondée sur les mêmes antivaleurs. Ici, il s’agit de la démocratie au stade embryonnaire et immature qui ne peut pas aider à résoudre les problèmes de notre population. S’il faut y ajouter la possibilité élevée de fraude, l’élection perd ses qualités de libre, de transparente et de démocratique et devient une non élection, un non événement car ne pouvant pas transformer le vécu quotidien de la population. Or, c’est à cela que sert la vraie démocratie. Nous en appelons à la conscience des dirigeants de la Commission Electorale Nationale Indépendante (CENI), des institutions de la République, des partis politiques et des électeurs, le peuple, pour tendre vers de vraies élections basées sur les idées c’est-à-dire la vision, le programme et le profil des candidats. Ce sont ces élections là qui peuvent nous sortir du joug de la misère et de la pauvreté dans un pays dont le potentiel des richesses est à peu près le même que celui des Etats–Unis, de la Chine et du Japon réunis, trois premières économies du monde, selon des sources crédibles.

A ce niveau là, le clivage pouvoir-opposition et le clichet visant les personnes perdent de l’intérêt en faveur de la Nation ; car la vision de ce que nous voulons voir le Congo devenir en 10, 20, 30 ou 50 ans doit être notre affaire à nous tous. Certes, nous devons raisonner dans les cercles des partis et des regroupements, mais avant tout nous devons raisonner « NATION ». C’est une question de prestige et de dignité qui nous pousse encore à saisir cette opportunité qui est le rendez-vous avec l’histoire à travers les élections qui arrivent.

La CENI en particulier doit garantir son indépendance et la transparence dans tout ce qu’elle fait. Jusqu’ici, elle donne l’impression d’être sous le diktat ou des événements ou des hommes. C’est ce diktat qu’elle répercute sur les acteurs politiques et l’ensemble de la population sans se soucier de ce qui est juste et équitable. Car, insister sur le dépôt des candidatures dès le 04 août, c-à-d après demain, menacer de séparer dans le temps la tenue des élections présidentielles et parlementaires, ce n’est ni juste ni équitable. Et elle le sait.

La CENI devrait transcender les pressions des uns et des autres et ne prendre pour thermomètre que sa conscience pour autant qu’elle ne l’ait pas encore perdue. Du reste, tout le monde s’accorde dans les salons sur l’impréparation de ces élections. Mais tout le monde n’a pas le courage de le dénoncer de peur d’être taxé de ne pas vouloir la tenue des élections dans le délai constitutionnel, délai, dans tous les cas déjà bradé. Si le report en est la réponse, alors il faut ensemble assumer. Or, nous assistons à la fois au cynisme du pouvoir et à l’hypocrisie de l’opposition. Il est important de marier l’utile et l’agréable et de tenir les élections à la fois dans un climat apaisé et dans des conditions moins ou non suspectes. C’est ce prix là qu’il faut payer pour la crédibilité de nos élections. Beaucoup a été dit plus haut sur le bilan négatif du pouvoir qui a gouverné pendant ces cinq dernières années, hormis des réalisations considérables notamment en matière de sécurité (relativement), de coopération régionale, des finances et des rapports avec les bailleurs des fonds, de réconciliation entre communautés, de liberté, de religion, de début de construction des infrastructures sur un réseau routier très vaste. Cependant, il y a également à dire sur l’opposition. Les divisions de l’opposition en un temps comme celui-ci constituent un prestige dont elle ne devrait se permettre si elle veut être une voie d’alternative et succéder ainsi au pouvoir actuel. C’est cela l’ambition démocratique noble.

En effet, l’unité de l’opposition est la seule réponse à ses ambitions aux élections présidentielles, parlementaires nationales et provinciales et plus tard aux élections municipales et locales. C’est aussi la réponse à offrir aux attentes d’une grande partie de la population qui veut voir l’alternance. Il est donc temps de laisser tomber les petites ambitions des uns et des autres au profit de l’ambition qui vise l’instauration d’un nouveau système de gouvernance, mieux de bonne gouvernance, en mettant les intérêts du peuple à l’avant-plan. C’est le projet de société qui a pour objet ce contenu qui finira par imposer l’alternance dans ce pays, tôt ou tard. Telle est la conviction profonde du Rassemblement Congolais pour la Démocratie, notre cher parti, qui parfois en paie les frais d’incompréhension.
Le RCD a entamé la marche un certain 2 Août 1998, il la poursuit avec un bon bilan malgré les embûches et un jour il y parviendra avec tous ceux qui croient dans les vraies valeurs qui ont réussi à relever les Nations à travers l’histoire à savoir la Dignité, la Justice, la Travail, la Famille, l’Unité, l’intégrité, ainsi que d’autres valeurs intellectuelles, morales, sociales et spirituelles dont la République Démocratique du Congo a besoin aujourd’hui. Plantées dans les cœurs des leaders visionnaires et capables, ces valeurs rendront notre Nation prospère en assurant le bien être de tous. Elles la rendront également compétitive sur l’échiquier africain et international. Nous en avons les atouts.

Mesdames et Messieurs,

Après l’ère de la reprise de la démocratie en RDC grâce à lutte du Rassemblement Congolais pour la Démocratie, le temps vient où les antivaleurs ne seront plus adorées, recherchées et vécues comme mode de vie comme c’est le cas aujourd’hui. Nous devons croire en l’avenir de la RDC. Le Rassemblement Congolais pour la Démocratie travaille pour hâter ce temps. Il reste une force pour la victoire sur les antivaleurs et la pauvreté, une force pour un Etat de droit et la bonne gouvernance de la RDC, une force pour le bien être de la population congolaise.


Je vous remercie.
Maitre Azarias Rubewa Manywa
Président du Rassemblement Congolais pour la Démocratie
et Vice-Président de la RDCongo

Friday, July 8, 2011

L'AVION CRASH A KISANGANI




Ce Vendredi, le 08 Juillet,2011, un avion Boeing 727 transportant 112 personnes s'est écrasé à l'aéroport de Kisangani en République démocratique du Congo (RD Congo). Il ya eu au moins 53 survivants qui ont été trouvé jusqu'ici.
Environ 112 passagers et membres d'équipage étaient à bord lorsque le crash s'est produit.
Certaines sources affirme que l'avion Boeing 727 appartient a` la compagnie d'aviation dite Hewa Bora appartenant au président Kabila.

Des accidents d'avion de cet envirgule en RD Congo ne sont pas rares. En avril, un bimoteur de l'ONU de type jet de banlieue s'est écrasé alors qu'il tentait d'atterrir à Kinshasa, tuant 32 personnes. L'année dernière, un autre avion piloté par le chef Belge d'une compagnie aérienne locale a tué au moins 20 passagers à son accident dans l'ouest de la RD Congo.

Akim
Editor in Chief

Journal Minembwe
http://mulenge.blogspot.com
journalminembwe@yahoo.ca

GEN. JAMES KABAREBE ASUBIZIZA IBIBAZO BIJANYE N'IBIHUHA BITANDUKANYE BIVUGWA





Ibikurikira n'ikiganiro Gen James Kabarebe yagiranye n'ikinyamakuru Rushyashya. JM iyabagejejeho nkuko byanditswe.

Amakimbirane hagati ya Gen. Kabarebe na Gen. Kayonga”
Ibi byose bikubiye mukiganiro kirambuyeye Abanyamakuru ba Rushyashya bagiranye na Gen. Kabarebe ,ni nyuma yaho amakuru avugiwe ko Gen. Kabarebe James wabaye umugaba mukuru w,ingabo ,akaza kugirwa Minisitiri w,ingabo yaba afite ibibazo hagati ye na Perezida Kagame kuko ngo yaba ariwe waba waracikishije Gen. Kayumba Nyamwasa ngo yanagiriye mukiriyo cy,umubyeyi we ngo mugihe abandi bayobozi bingabo bari babujijwe kujyayo. Bikaza byiyongera kubibazo byavugwaga ku mbuga za internet no mubinyamakuru ko Gen. Kabarebe yaba yarashatse guhunga igihugu muminsi ishize ngo kubera ko atumvikana n,umugaba mukuru w, ingabo Gen. Charles Kayonga, kukibazo kitoroka ry,Abasilikare basanga Kayumba icyo kibazo ngo kikaba aricyo cyatumye Perezida Kagame ku Gisenyi ahuza Gen. Kabarebe ngo washinjaga Gen. Kayonga kumusuzugura n,ibindi.....

Rushyasha ngo yavuganye na Gen. KABAREBE kuri ibyo bibazo.
Ngo ntiyatunguwe
Aravuga ati « Twabanje kumubaza niba ataratunguwe abonye agizwe Minisitiri w, Ingabo?»

Gen. Kabarebe Ati: Ibyo kuba Minisitiri w’Ingabo ntabwo byigeze bintungura. Kubera ko iyi struggle natangiranye na yo kuva kera cyane. Aho natangiriye, ntabwo ari ho nari ndi njya kuba Minisitiri. Natangiye ndi umusirikare muto, tukiri muri Uganda, tujya kwinjira muri 90 ndi Sous-Lieutenant, ntabwo ari njye wari mukuru mu basirikare bose. Hari benshi cyane bandutaga. Ariko uko imyaka yagiye itambuka, nagiye mpabwa indi mirimo, responsabilité, nanazamurwa mu ntera. Uko kuzamurwa rero n’ubundi kugenwa n’abayobora iyo struggle. Kuba ntarakiriye nabi cyangwa se ntaratunguwe n’izo ntera zindi zitandukanye nagiye nyuramo kuko akazi ka Minisitiri ntabwo ariko ko nkoze ubu ngubu, nabaye byinshi cyane ntashobora gushyira ku murongo, ngira mwe murabizi. Nayoboye Republican Guard, nabaye assistant wa Perezida, akiri Visi Perezida na Minisitiri wa Defense, nabaye G3, ushinzwe imirwano n’igenamigambi mu gisirikare, nabaye Deputy Chief of Staff, nabaye acting Chief of Staff, mba CDF, mba Minister. Izo zose ni intera kandi intera buriya, ijyana n’igihe runaka. Ijyana n’ibihe, uko bigenda. Izi ngabo uko zari zimeze mu gihe cy’intambara, mbere ya 94, ntabwo ari ko zari zimeze nyuma y’intambara no mu byiciro bindi bya nyuma y’intambara. Icyo umuntu yavuga ni uko izi ngabo cyangwa igisirikare kirakura. Uko gikura, gikurana n’abantu, gikurana n’ibintu, gikurana n’ibihe. Uko gikura, ni ko abakigize na bo bakura. Abari batoya muri 90, abari batoya muri 92, na 93, bagiye bakura, bagenda bafata responsibility. Ni ukuvuga ko n’ubu iki gisirikare kiracyakura. Usibye no kuba Minisitiri w’Ingabo, hari n’igihe tuzaba tutanakikirimo. Ibihe byonyine ubwabyo, bigena ni ba nde bazaba bari mu gisirikare.
Hari igihe kizagera, ugasanga ari no mu gisirikare ntukirimo, ari no ku bu Minisitiri ntukiburiho. Kubera gukurwa kwa constitution dukoreramo. Ni na responsibilities zacu nk’abayobozi. Imikurire y’iki gisirikare na njye nayigizemo uruhare ku rwego rwanjye. Niba nari Commander wa Republican Guard, naba narakoze iki, kugira ngo ninyivamo, hagire abayisigaramo kandi ikomeze inatera imbere? Niba nari G3, nakozemo iki, kugira ngo ejo hazaza, abari bakiri hasi, bazazamuke? Niba nari Deputy Chief of Staff, nakoze iki kugira ngo abandi na bo bazansimbure kuri uwo mwanya? Niba nari CDF, nakoze iki, kugira ngo ingabo zizamuke, zigende zisimburana? Zidasimbura njyewe, zisimbura n’abandi mu byiciro byazo, kuko ingabo kuko ingabo zigira levels zitandukanye. Ni ukuvuga ko n’ubu mu gihe ndi Minisitiri, executive ya Guverinoma, ndakora iki kugira ngo hazaboneke Abaminisitiri bandi, baba ab’ingabo, baba n’abandi? Kuko ndi ku rwego strategic, ruyobora igihugu. Imyumvire rero, ni uko ikwiye kumera.
Ukwiye kumenya ko mu gihe ufite responsibility, atari wowe, uba ufite responsibility kuri sosiyete. Kugira ngo iyo sosiyete, waba uriho, waba utariho, izakomeze. Rero urambaza uti: wabifashe ute, byaragutunguye kuba Minisitiri? Byaranshimishije cyane, kuko byanyeretse ko igisirikare cyacu kimaze gukura, kimaze kuba ubukombe. Aho ushobora kuva mu mwanya, ntihagire igihungabana. Hakagira abandi bawufata kandi igisirikare kigakora. Noneho nkajya no ku rundi rwego rubarebera ku yindi level, bo batabona. Njye nabyakiriye neza kubera ko ibi noneho byerekana ko urwego rwacu rwa gisirikare rugeze aho rumaze kuba ubukombe kandi twese twuzuzanya nta gaffe n’imwe ihari. Institutions zirakura kandi zikura nta gihungabanye.


Rushashya: Mwayoboye Etat-Major y’ingabo, ubu muri Minisitiri w’Ingabo, umwanya abantu benshi bavuga ko ari umwanya wa politiki cyane kurusha uko waba ukurikirana imibereho y’ingabo. Ese mukorana mute n’Umukuru wa Etat-Major Kayonga ?

Gen. Kabarebe: Icya mbere ni uko umurimo wa Minisitiri w’Ingabo, nywukora nari nsanzwe ndi umusirikare. Ndi General muri organization ya gisirikare, kandi nkaba nkorana n’abandi basirikare mu nzego zabo. Kugena policy na politiki y’ingabo, wari usanzwe uri umusirikare ni ibintu byoroshye cyane. Ku buryo, ibyo nkora ubu ngubu, byuzuzanya neza n’ibyo muri Etat-Major y’ingabo. Uko mbibona, akazi nkora ubu ngubu, kabafasha neza cyane kuzuza inshingano zabo. Kubera ko nsobanukiwe igikenewe muri Etat-Major y’ingabo, kubera ko nayikozemo igihe kirekire. Nanayizamukiyemo. Ubu rero akazi nkora, karaborohereza cyane, nako turuzuzanya. Ikindi ni uko mu mikorere yacu iranga RDF, no kuva na kera tukiri RPA, ni uko buriya ibyo dukora byose ntabwo byitirirwa umuntu umwe, dukora nk’ikipe. Dukora nka team-work. Nubwo nari Umugaba w’ingabo, ntabwo nakoraga njyenyine. N’ibyinshi nakoraga, nanageragaho, nabigeragaho ku bw’ubufatanye n’abandi. N’ubu tugifatanya. N’ubu nubwo mvuga ko ndi ku rwego rwa politiki, rwa policy strategy n’ibindi, ntabwo nabigeraho njyenyine. Mbigeraho ndi kumwe n’abandi, dufatanyije, tujya inama. Wenda icyo nkora ni ukubayobora, noneho ibitekerezo by’abandi n’ibyanjye bikuzuzanya, tugakuramo kimwe cyubaka. Dukora nk’ikipe.

Rushasha: Uri Minisitiri w’Ingabo, nyamara wagiye muri uyu mwanya mu gihe mu ngabo harimo ibibazo. ihunga rya Kayumba na Patrick Karegeya, Ese ni iki cyaba kigiye gukorwa , ko bivugwa ko baba bategura intambara, kuva muri Congo?

Gen. Kabarebe: Ngira ngo ntabwo ari bwo bwa mbere turwanye intambara. Imibereho yacu yose, twabayeho turwana intambara, kandi zitandukanye. Njyewe icyo navuga ni uko mu ntambara twarwanye cyangwa se twateganya kuzarwana, nta bwoba mfitiye intambara yaterwa na ba Kayumba na Karegeya. Kuko, uko mbazi, ni uko nzi ubushobozi bwabo, n’uko twabanye, intambara bateza, iyo ari yo yose, ntabwo ari intambara yagira
icyo itwara RDF. Icya mbere, kuba barazamutse mu ntera, ntabwo byaturutse mu bushobozi bwabo n’ububasha bwabo. Ni management ya institutions, rimwe na rimwe umuntu akaba yabigiriramo n’amahirwe, na yo akabaho, ukisanga mu mwanya runaka, ariko bitavuze ko abo baguhaye kuyobora ari uko ufite ibyo ubarushije byinshi cyane. Ikindi ni uko, izi ntambara zose twarwanye, turazisi, icyiza ni uko dufite experiences mu bintu by’imirwano n’intambara. Intambara uko zirwanwa, ntabwo umukuru runaka, commander runaka, ari we uba watsinze intambara. Intambara zirwanwa n’ingabo zose. Na wa musirikare wo hasi, ni we urwana. Private, caporal, sergeant, sergeant-major n’abandi, ba sous-lieutenant n’abandi. Icyo kintu rero, gisobanuke neza ko RDF irwana nka forces. Iyo uyivuyemo rero, ukava muri RDF, nubwo nayivamo ndi General James, nkava muri RDF, nta bwoba nayitera, nta na gato. Kubera ko ntacyo iba ihungabanyeho. Njyewe ngira akamaro, nkaba navugwa, nkaba nagira gute, ndi kumwe na RDF, nyirimo, nyirwaniramo. Uko nyizi, nyivuyemo, nkajya hanze, naba ndi ubusa, ntacyo naba maze. Ni kimwe rero n’izo ntambara zivugwa za ba Kayumba. Njye ku bwanjye, nzi ko zapfa mu ikubitiro. N’ubu ni uko ari amagambo gusa, n’uko batarigaragariza ahantu runaka, ngo bashoze intambara. Umunsi intambara ya ba Kayumba yatangiye, ni wo munsi izarangira, kandi Abanyarwanda bazabibona. Iy’abacengezi yatinzeho gatoya! N’izindi twagiye turwana hanze y’igihugu, hari izamaraga iminsi 4, hari izamaraga 3, hari izamaraga imyaka 2, murazizi nyinshi. Ariko iya bariya bagabo, iramutse ibaye, umunsi yatangiye ni wo munsi izarangira. Kubera ko, turabazi ntacyo bari cyo nta n’icyo bashoboye.

Mwiteguye kongera gusubira muri Congo ?
…Aho baturuka hose, twarwana na bo. Aho umwanzi w’u Rwanda yaturuka hose, twarwana na we. Ariko Congo yo, ubu dufitanye umubano mwiza, wenda ibyo bakorerayo byose, baba babikora rwihishwa, bacungana n’ingabo za Congo. Umunsi rero babishyize ahagaragara, ndibaza ko na Congo ubwayo izabarwanya. Kuko nzi ko n’ibyo bakorerayo, batabikora ku bwumvikane na Congo.


Biravugwa ko Kayumba yaba ari mu mashyamba ya Congo, ategura urugamba. Hari icyo mwebwe mwaba mumaze kubyumvaho?

Gen. Kabarebe: Hari byinshi tubaziho, na bo ubwabo bagiye babyivugira. Ba Kayumba bagiye bivugira ibintu byinshi cyane. Hari ibyo tubaziho, tubakurikiranaho, mu mashyamba ya Congo, amakuru dufite ni uko bahategurira. Ariko kuba batinyuka kuhakandagiza ikirenge, ngo bajye gutegura imirwano, bazanayiyobore, ibyo ngibyo nzi ko batabitinyuka. Bariya erega ni abantu b’abibone, n’abantu n’ubundi bagiye bazamukira ku bintu byakozwe n’abandi. Umuntu akazamuka, ibintu byakozwe n’abandi, ariko kubera ko hari ikindi wenda abantu bamubonagamo, muri icyo gihe, umuntu akaba yakwibeshya ko ari igitangaza. Ariko kugena ubuyobozi mu gisirikare ntabwo ari ukuvuga ngo umuntu ni we kamara, ngo ni yo mpamvu bamushyizeho. Hari n’abandi bari kuzabiba, ariko Kayumba kuba yava aho ari South Africa na Karegeya, bakajya mu ishyamba rya Congo, bagatangiza intambara, sinzi ko banabitunyuka kuko turabazi, tuzi ubwoba bwabo, tuzi ukuntu bakunda kwiriserivinga (reserve) kwirondereza, kudatinyuka ahantu hari danger, ariko bagashaka gusunika abandi. N’ubu ni byo barimo gukora muri Congo. Baroherezayo abantu, abo bakura mu mpunzi za 94 muri Uganda, muri za Tanzaniya haracyariyo impunzi, muri Congo haracyariyo impunzi na za FDLR. Bo bibaza ko bazurira kuri ibyo ngibyo, mu gusunika abandi, bakazaba wenda baza nyuma, bisa n’aho byarangiye. Ikintu nzi neza ko batazigera bageraho. Ariko ni abantu ubona bikunda gusa. Icya mbere, bakunda ibintu, baranabifite aho bari, ari bimwe mu byo bazize, cyangwa se byabateye kuba aho bari ubu ngubu. Bakunda kubaho neza, ari na byo byabateye ibyo bibazo. Ntabwo rero wakunda byombi. Ntiwakunda kubaho neza, ngo ukunde kujya mu ishyamba rya Congo, ngo ujye kurwana. Ahubwo, bumva baroha abandi, noneho wenda bo bakazaba babijyamo nyuma byamaze gutungana, ntazi ko n’icyo gihe kizanagera.

Kayumba ,Karegeya, CNDP, igice cya Nkunda,FDLR, Abarundi bo mu gice cya Agathon Rwasa, n’indi mitwe iri hariya… Mwe mwaba mufite amakuru ameze ate kuri iyo mitwe baba bakorana?

Gen. Kabarebe: Iyo mitwe yose irwanira muri Congo idasobanutse bagiranye contact na bo, barakorana. Ari uwo wa Agathon Rwasa, ari uwa CNDP itaragiye muri Guverinoma ndetse n’indi utavuze yitwa za Mai Mai, imitwe myinshi ya Mai Mai yo muri Congo na FDLR. Ibyo byose baragerageza gukorana. Ariko ni wa mugani, iyo usanzwe udafite capacite yo gukora ibindi bizima, no koruganiza (organize) ibyo bibi, na byo birakugora. Sinzi ko banafite na capacite yo koruganiza ibyo byose, kuzabishyira hamwe ngo bakuremo forces ishobora kugira icyo yatwara u Rwanda. Ibyo bisaba imbaraga nyinshi bariya bagabo badafite. Kuba rero babitegura, babitekereza, babirimo, twe mu rwego rw’ingabo ntabwo biduteye impungenge kuko tuzi ko badafite iyo capacite yo kuba babibyazamo ikintu cyadutera menace igaragara.

Ese koko haba hari abasirikare ba RDF bajya babura, bava muzi za barracks bakagenda. Ese haba hari imibare mufite koko igaragaza ko hari abasirikare ba RDF bagiye babura, bagasanga Kayumba ?…Oya.

Gen. Kabarebe: Nta musirikare wa RDF urava mu ngabo z’igihugu ngo asange iyo mitwe ya ba Kayumba. Nta n’umwe rwose, nta n’umwe uragenda. N’abavamo, kuva kera cyane, mu gisirikare atari n’icy’u Rwanda, n’igisirikare cy’ahandi, hari abasirikare bajya badezeritinga (deserting). Ingabo zose wabaza zibaho ku isi, uretse ko twebwe wenda tugira umubare mutoya udezeritinga. N’udezeritinze, ntadezeritinga ngo arare, aragenda akajya iwabo, akajya kubakira nyina cyangwa se, kureba impfubyi ze, mukamusangayo, mukamufata mukamugarura cyangwa se mukanamuhana. Ariko nta musirikare wo mu ngabo z’u Rwanda urazivamo ngo asanze ba Kayumba.


Hari amakuru avuga ko wagize uruhare mu gucikisha Kayumba. Ko ndetse ngo Perezida Kagame ubu yaba atakikwizeye, iyo mpamvu ngo niyo tumye akwambura abasirikare bakurindaga, akaguha aba GP. Kuburyo ngo waba warashatse no guhunga ?

Gen Kabarebe: Ibyo ngibyo ku bwanjye, byose ndabisuzugura. Ni ukubisuzugura, nkabishyira aho bikwiriye kuba biri. Icya mbere aho nahera ni uko nkeka ko ibinyamakuru byandika bene ibi bintu, ari ibinyamakuru bya bariya barwanya igihugu, ari bo ba Kayumba, ba Karegeya, ba Gahima na ba Rudasingwa n’abandi. Nta kindi rero kindi kizima bakwandika. Ndumvz rero ntajya kwivugaho, ngo mfitiwe icyizere, ndindwa na nde, meze gute muri Guverinoma. Ntabwo ari akazi kanjye kwivugaho, ibyo nkora Abanyarwanda baba babibona, ntabwo mbikora nihishe. Ibyo nkora Abanyarwanda barabizi, mbikora ku mugaragaro. Nibo bashobora kujajinga (judger) ndetse bakanasubiza aba bantu aho kugira ngo abe ari njyewe ujya gusubiza iby’aba bantu. Ibyo kuvuga ngo ndindwa n’aba GP, aba GP abo bashinzwe kurinda bari mu itegeko rigena imiterere n’imikorere y’ingabo z’igihugu. N’abayobozi bakuru b’igihugu uko ari 5, ni abo nta bandi, n’abashyitsi bari ku rwego nk’urwo ngurwo. Abandi basirikare bakuru bose, barindwa n’umutwe w’ingabo witwa Military Police. Ni na bo bandinda, ni na bo barinda aba General bandi n’aba Colonel bandi. Ni uko bimeze. Izi mpuha ngira ngo z’aba bagabo bacisha mu binyamakuru bibandikira hano n’ahandi no kuri za Internet, ni imwe mu ntwaro bakoresha, bibaza ko ishobora kugira icyo yabagezaho. Kuba rero banyitwaza, bumva wenda ko hari icyo byabamarira. Ni ko ntekereza. Ariko nk’uko twari twabivuze kare, ndibaza ko umunsi wenda bagize aho baturuka, baje kuzuza umugambi wabo, ni bwo uruhare rwanjye na position yanjye izagaragara…

Ese ko waba utacyumvikana n’umugaba mukuru w’ingabo, Charles Kayonga. ,mwaba mupfa iki ?

Gen Kabarebe…Nta n’ikibazo nagirana na General Kayonga. General dukoranye imyaka itari hasi ya 25 ndibaza. Tubana, haba mu gisirikare, haba aho twahereye muri za training, mu ntambara aho twakoreraga twari kumwe, yari anyungirije. Nta nubwo ari bwo bwa mbere yanyungiriza, ni kenshi cyane. Twagiye dukorana icyo gihe cyose. Uretse ko no mu miterere, no mu mibanire isanzwe, atari no mu y’akazi, dusanzwe turi n’inshuti, ari inshuti yanjye. Nta kibazo dufitanye. Nta n’icyaba hagati yacu, kuko imyumvire yacu ni imwe. Uko twumva ibibazo by’igihugu, uko tubisesengura, uko tubikora, umuntu iyo muhuje imyumvire y’aho muva n’aho mugana, nta kibazo mushobora kugirana. Uretse na Kayonga, nta n’undi twagirana ikibazo mu bo dukorana.

Mu minsi ishize havuzwe ibibazo by’abasirikare bakuru bagiye bafungwa, bagafatwa mu buryo butunguranye. Twavuga nka Charles Muhire, twavuga Colonel Mudenge, Karenzi Karake. Col Rugigana n,abandi…. Amwe mu makuru yavugwaga, hari n’ayavuze ko ngo mwaba mwarivanze mu rubanza rwa Mudenge. iryo fatwa n’ifungurwa n’imbabazi bihabwa abasirikare bakuru, mubona bikurikije amategeko ?

Gen.Kabarebe:…Ahubwo nari nzi ko baba baravuze ko ntivanze wenda. Kuko batekerezaga ko nakwivanga, ahubwo noneho bakavuga ko naba ntarivanze ari cyo cyaba cyarabatunguye, kurusha kuntwerera ibindi. Ibya discipline ya gisirikare byo ntawe bikwiye gutangaza. Iki gisirikare kuba cyaragize uru ruhare mu kubaka u Rwanda, haba mu kurubohora, haba mu kururengera, ibi byose twaciyemo, duhora tubivuga, intwaro ikomeye cyane yadushoboje ibi byose, bitanagashobotse, ni intwaro ya discipline. Iyo ntwaro rero ntabwo twazigera n’umunsi n’umwe tuyitezukaho cyangwa se tuba compromised kuri yo. Kuko umunsi twataye discipline, tuzasa n’izindi ngabo zo hirya no hino, ntagombye kuvuga. Ikitugira unique, kikaduha umwihariko wacu mu kuzuza inshingano zacu, mu buryo bwuzuye kandi bunoze bubereye Abanyarwanda, ni ukubera discipline, atari ya discipline yandikwa. Iyo discipline rero, kuba iduha ubwo bubasha burenze urugero, ntidushobora kuyitezukaho, ntidushobora ku compromising. Ahubwo ngira ngo icyo tutumvikanaho n’abaturage cyangwa se, si n’abaturage, abaturage bo barabyumva. Icyo tutumvikanaho n’abakora iyo judgement, na bo ni lever ya discipline. Cyangwa se the requierement cyangwa standards twashyizeho kuri iyo discipline. Abandi bashobora kuba barayifatiye hasi, noneho twebwe babona standard yacu iri hejuru, bakibaza ko twakabije. Aho dushyira standard ya discipline, aho tuyimanika, ni ho twumva ko ari ho hakenewe gukomeza izi ngabo zidahinduka muri character. Ese mwebwe ntimujya mwibaza, iyo mubona ingabo zari iza FPR, guhera 90 kugeza 94, ntizahindutse, kugeza aho zihagarakiye Jenoside. Igikorwa abantu n’ubu batangarira, batazi ko zari zifite ubushobozi bwo kugikora. Zikarwana izi ntambara zo guha u Rwanda umutekano, nyinshi cyane kuko twaranye guhera 1996, kugeza 2002. Icyo gihe cyose mukabona zidahinduka muri character, ndavuga mu burere, zikavanga n’abahoze ari abacengezi, ari aba resistants, batazi n’igisirikare, tukavanga aba ex-FAR, ntizihinduke. Tukajya hanze, tukamara imyaka ingahe mu bindi bihugu turwana, tukagaruka ntizihinduke. Tukajya Darfur, tugakorana n’ingabo z’ibindi bihugu, abantu bose bakadutangarira, tukamarayo imyaka. Kuko abandi bavuga ko iyo ingabo zigiye muri LONI zihura n’imico yindi, zigahinduka. Izacu zikaza, ntizihinduke, zigahora ari za zindi. Mwibaza ko ikibitera ari iki? Ikibitera ni rwa rwego dushyiraho kuri discipline. Urwo rwego rutamanuka. Ni cyo gituma zidahinduka. Ntabwo rero tuzemera ko duhinduka, tugata iyo character. Tugahinduka, tukaba ikindi kintu. Ni ibintu bidashoboka. Kugira ngo tutazahinduka, ni byinshi twifashisha, ariko bimwe muri byo ni discipline. Iyo rero hahanwe umujenerali, hagahanwa umukoloneli, yaba yahaniwe icyaha abandi mwita gitoya, twebwe ntabwo tukita gitoya. Kandi ibyo ni byo byakomeje kuturema, ni na byo bizarema izi ngabo. Kubera ko zimwe mu nshingano dufite, kuko nk’uko nabibabwiye mbere ntituzahora muri iki gisirikare, ni ugusiga umurage, ni ugusiga character yarashinze imizi. N’utarabaye muri aya mateka, akaza afite aho afatira kugira ngo iyo character itazahinduka. Iyo twubaka izi ngabo, ntabwo twubaka izi ngabo zarwanye intambara yo kwibohoza no guhagarika Jenoside, ngo zizarangirane na twe. Tuzubakira Abanyarwanda bazaza, u Rwanda rw’ejo hazaza. Kandi twumva ko uru ruhare ingabo zagize mu kubaka uru Rwanda, ari uruhare ruzahoraho ubuziraherezo. Igihe cyose u Rwanda rukiriho. Ni ukuvuga ko iyo nshingano murayumva ko iremereye? Kugira ngo uyubake rero ntabwo ukompromaizinga ku tuntu wita ngo ni dutoya cyangwa se utuntu wita ngo wafunga amaso, ukatwirengagiza.
ari agahato, ni igitekerezo cy’abasirikare ubwabo kandi babonamo inyungu zabo. Ariko iyo principe yo gutanga, nta nubwo ari ubwa mbere batanze, muzabaze neza. Nimujya muri One dollar campaign, RDF ni yo yatanze kurusha abantu bose, harimo na diaspora. Imibare irahari, muzayibaze muri One dollar compaign, RDF nit we twatanze kurusha abandi bose.
Ni umuco wo kwitanga no gutanga. Ariko utangira u Rwanda, utangira ibintu biri collectif, aho abantu bose babonamo inyungu. Nko muri Girinka, idea ya Girinka yazanywe n’abasirikare ubwabo. Ariko rero bitumvikana ko abasirikare basabwa byinshi, kandi bafite bikeya. Imibereho y’abasirikare, muzitonde mubirebe neza, twikuremo cya kintu cyo kumva ko byashyiraga abasirikare muri category runaka ari na byo byateraga ibibazo, n’umusirikare akumva ko ari ntaho ahuriye n’umuturage. Bya bindi bagiraga ingabo, bakazishyira muri camp militaire, camp Bigogwe, camp Kami, camp Kimihurura, camp Kacyiru, camp Kanombe, umusirikare akumva ko atari hafi ya sosiyite nyarwanda. Na we bikamujyamo, ndetse bikanamworohera no kubona Umunyarwanda, akabona ko asuzuguritse, nta gaciro, ejo haza Jenoside, agiye kumwica, akumva ko yica ikintu kidafite akamaro, kidafite value.
Abasirikare bacu, usibye inshingano zabo zo kurinda igihugu, no kurinda Abanyarwanda bafite imbunda, ariko ni Abanyarwanda, bava mu Banyarwanda. Imiberero y’Abanyarwanda n’iy’abasirikare ni imwe. Abarimu babayeho bate, abaganga babayeho bate? Abanyamakuru mubayeho mute? Umuturage executif w’umurenge, w’akagari, abayeho ate? Ntabwo twabaho birenze ubushobozi bw’igihugu. Ariko hari initiatives nyinshi cyane. Abasirikare bacu turabigisha. Guha umuntu inyigisho ni cyo kintu cya mbere. Kubigisha uko bakwiye kwifata, ese bikeya mufashe, mubikoresha mute? Ikindi twabashyiriyeho banki. CSS priorite ya mbere, ni ugusavinga (save) abasirikare batoya. Ubu uko igenda itera imbere, tugenda tubigira uko tugabanya interets, tunongeza igihe cyo kwishyura imyenda. Ibyo byose birahari.
Tujye mu rwego rw’ubuvuzi, MMI, kuki tutagiye muri RAMA cyangwa ngo tujye ahandi? Ni uko tubona muri MMI, by’umwihariko, dushobora gukurikirana neza ubuzima bw’abasirikare na familles zabo. Dore nk’ubu, uzabaze ahandi, twebwe iyo umusirikare agize ikibazo, akarwaza umwana cyangwa umuntu wo mu muryango we wemerewe n’amategeko, akarwarira muri Faysal, akamaramo ukwezi cyangwa se igihe kingana iki, akananirwa kwishyura, tubyishyura byose. Ni solidarity. Twashyizeho funds ituruka aho hamwe, igaturuka muri CSS, igaturuka muri MMI, tuyishyira hamwe ikajya ireba ibyo ngibyo. Cyangwa se umuryango w’umusirikare cyangwa umusirikare, byananiranye kuvurirwa hano, kumwohereza hanze. Umusirikare ugize ibyago agapfa cyangwa agapfusha, ibyo byose turabimukorera. Iyo afite umwenda muri CSS, agapfa, tumukuriraho miliyoni 2. Ariko ubu ngubu abasirikare barasaba ko twamukuriraho nyinshi. Ibyo byose bituruka mu basirikare.
Dufite uko tubaho bijyanye n’amikoro ku buryo umusirikare tudapfa kumujugunyira agashahara gatoya, ngo genda. Ntabwo ari ko bimeze, ntabwo tumuterera iyo ngiyo. Ni responsibility yacu gukurikirana umusirikare, muri ya mikoro macyeya, tukareba uko abayeho. N’iyo bahisemo kwitanga bene uku nguku, dukurikirana kureba ko bitabahungabanyije n’imiryango yabo. Ariko ntabwo hazabura abantu ibitekerezo byiza babyita ukundi, bakabihindura ibitutsi, bakabivuga mu buryo buri negative.

Rushyashya : Kuki hongejwe umushahara abasirikare barinda Umukuru w’igihugu (Republican Guard ) ariko abandi basirikare basanzwe ntibongezwe, Kuburyo bivugwa ko harimo ubusumbane bukabije?

Gen.Kabarebe: Ibyo ni kwa gucurika imvugo. Ntabwo abarinda Umukuru w’igihugu, bongejwe umushahara. Umushahara uheruka kongezwa ngira ngo mu w’2007, na mbere y’aho hari amafaranga yari yaje miliyari 3, kuko Leta yananiwe kongeza umushahara abasirikare bose, kubera ya mikoro. Bavuga bati nitujya kongeza buri musirikare, ntabwo turi bubivemo. Bati ahubwo mwebwe reka tubahe imbumbe muri za miliyari 3, murebe uko muzisaranganya.
Tugerageza kuzigabana twese, dusanga umuntu bamwongeza igihumbi, bibiri, bitatu. Twicarana n’abayobozi bakuru, ku rwego rw’abofisiye. Turavuga tuti, izi miliyari 3 twebwe turazihebye, reka tuzisaranganye abasirikare batoya. Ni ko byagenze. Iyo bazana ibyo bitekerezo, baba bazirikana imikorere yacu, kuko barayisobanukiwe. Icyo gihe miliyari 3 twazirekeye guhera kuri soldat kugeza kuri sergent-major. Ubwa nyuma bongeza imishahara mu w’2007, bagiye bongeraho ku basirikare bose. Noneho ibi ngibi bavuga uko bitari, bya Republican Guard, Republican Guard, byongere byumvikane, ntabwo irinda Perezida gusa. Irinda Perezida wa Repubulika, irinda Perezida wa Sena, irinda Perezida w’Inteko, irinda Perezida w’Urukiko rw’Ikirenga, irinda Prime Minister, irinda institutions z’igihugu zikomeye, izi za Radio na Televiziyo by’igihugu n’ahandi nk’ikibuga cy’indege n’ahandi hose hari strategic. Ikora ako kazi. Republican Guard rero ntabwo icyo yongejwe ari umushahara.
Ariko nta nubwo ari yo yonyine yongejwe. Icyongejwe ni icyaturutse na cyo muri Leta. Muzi igitekerezo cyaje cyo kongeza abantu bafite ubumenyi bwihariye nka IT, ndibaza ko n’abaganga babongeje. Icyo twakoze muri RDF ni iki? Hari ubumenyi bwihariye nka special forces, training, bya bindi bisaba umusirikare imyitozo hafi amezi ane muri buri mwaka. Abo twongeje mu gisirikare ni engineers. Na bwo mushatse impamvu yabyo, umuntu yayibabwira. Ba engineers hanze aha, ntabwo bakunze kwitabira igisirikare.
Ubahaye guhitamo, umu engineer ntabwo ashobora kuza mu gisirikare. Ku isoko hanze ni ho yakwigira. Icyo twabikoreye ni ukugira ngo tubatarakitinge (attracting) mu gisirikare. Icyo tubashakira mu gisirikare, ntabwo ari ukubagira abarwanyi, ni ya nshingano yuko igisirikare gifite yo gutanga umusanzu mu iterambere ry’igihugu cyacu. Mujya mwumva dusana imihanda, dufite entreprise yubaka ariko dufite na Engineer Regiment MININFRA yifashisha kubaka ibiraro byasenyutse n’imihanda, idakorera inyungu. Aho ni ho dukeneye abo ba engineers. Uretse ko ba engineers tuzabakenera no mu bindi.
Kugeza aho ubu ikoranabuhanga dukura hanze, tuzaryikorera hano mu gihugu cyacu. Ahenshi byagiye bitangirwa n’ingabo na twe ni ko tubibona. Twongeje engineers, twongeje abaganga, twongeje aba IT. IT murabizi mu minsi iri imbere ni yo plateform y’iterambere ry’igihugu cyacu. Ubu dufite IT engineers bageze nko muri 76 ariko turashaka benshi cyane. Turongera twongeza na special forces. Special forces ni ba bandi bafite ubumenyi, mujya mubabona kuri stade hariya. Abo na bo twagiye tubongeraho udufaranga.
Ariko ikintangaza ni uko bavuga ngo hongejwe Republican Guard kandi harongejwe special forces bose, harimo na bariya mujya mubona muri stade. Kandi bariya bataba no mu barinda Perezida wa Repubulika. Kuki se bo batabavuga? Kandi ari na bo benshi kurusha abari hariya? Ariko abarinda Perezida hari n’ibisobanuro byinshi byo kuba umuntu yabongeza.

Source
Ikinyamakuru Rushyashya

Thursday, July 7, 2011

RDC: les USA indignés par les viols massifs de juin au Sud-Kivu

Des viols massifs ont été commis entre le 10 et le 13 juin dernier dans des localités du territoire de Fizi, dans la province du Sud-Kivu. Dans une déclaration contenu dans un communiqué parvenu à l’Agence France Presse (AFP), le gouvernement américain s’est dit indigné et profondément perturbé par ces actes.
La déclaration des Etats-Unis a été faire par la porte-parole du département d’Etat américain, Victoria Nuland.

D’après cette dernière, Washington travaille avec les autorités congolaises, les ONG locales et internationales ainsi que l’Onu pour réunir les informations essentielles en vue de traduire rapidement en justice les auteurs des viols commis entre le 10 et 13 juin 2011 à Fizi.

L’administration américaine presse Kinshasa de mener une enquête complète et de mettre hors d’état de nuire les responsables de ces actes.
Par ailleurs, dans un rapport publié mercredi, l’Onu estime que les exactions commises par la rébellion en 4 jours en début août 2010, au Nord-Kivu pourraient constituer des crimes contre l’humanité.

Le rapport des Nations Unies précise aussi l’engagement de l’Onu à aider le gouvernement congolais et les institutions judiciaires à augmenter leur capacité d’intervention dans la lutte contre les violences sexuelles.

Source:
AFP/MARC HOFFER
N.B: Cet article est reproduit tel que publié par l'Agence Francaisede Press par MARC HOFFER